NEKE BAZNE KARAKTERISTIKE BOSNE I BOSANACA
Rijetko su koji svjetski događaji i odnosi jednih društvenih skupina premna drugima ušli u rječnik stranih riječi kao događaji iz regiona Balkana.
Izraz “balkanizacija” je postao udomaćen termin u svijetu političkih nauka. Kada dođe do opisivanja stanja da pojedine društvene grupe koje žive jedni do drugih preokrenu svoje odnose i pronađu svoj put u konfrontaciji radije nego li u koperaciji prema drugima i vode bitku o istrebljenju jedni drugih.
Isto tako je postao sinonim za postupak podjele područja, zemlje ili regija u nekoliko malih neprijateljskih jedinica. Taj je izraz prvi put korišten u New York Times novinskom mediju opisujući posljedice Prvog svjetskog rata posle raspada Habsburškog carstva na male, antagonistički suprostavljenje društvene zajednice u neposrednom susjedstvu.
Socijalna se psihologija bavi djelovanjem drugih ljudi na naše misli, iosjećaje i ponašanje. U osnovi postoje tri elementa iz kojih se ona sastoji. Poznati su kao "ABC elementi". Svi su oni dakako komplementarni ali se znaju izučavati posebno u detalje.
Prvi dio se bavi kako se ljudi osjećaju unutra u sebi koji bi se u engleskom jeziku nazvao “A=affection”.Na primjer da li osjećaju poštovanje premi sebi, da li su sigurni u sebe, kakav strah, ljutnju, oprost ili revanš žele ili posjeduju.
Drugi je “B= behaviour” označava ponašanje - ono što ljudi rade, njihovi postupci. Socijalni su psiholozi zainteresovani za sva različita ponašanja kojima se ljudi bave, poput pridruživanja grupama, pomaganje drugima, povreda i mržnja prema drugima, ljubavi prema drugima,itd.
Treci element je “C=cognitive” označava spoznaju,ono o čemu ljudi misle. Socijalne psihologe zanima što ljudi misle o sebi (npr. samopouzdanje, samopostovanje sigurnost u sebe), što oni razmišljaju o drugima kao npr. stvaranje dojmova kakvi su drugi oko njih,podli,zli,pošteni i onome što misle o raznim problemima kao na primjer problemima života zajedno, u socijalnom svijetu kao npr. zaštita okoline, ljudskim slobodama, religiji i njenom uticaju.
Oduvijek se čovjek nosio sa svim gore nabrojanim koristeći iskljucivo svoju intuiciju ali nažalost sam intuicija bez drugih informacija nije se pokazala dovoljna.
Uobičajena mudrost kod onih koji je posjeduju isto tako vjerovatni je češće u pravu nego u krivu, ali to nije dovoljno dobro za naučni pogled. Dugoročno, politička ili socijalna psihologija može pronaći prave odgovore na gotovo sve.
U kratkom roku, naučnici se moraju zadovoljiti laganim napretkom prema istini, poput zamjene dijelom ispravne a dijelom pogrešne teorije drugom teorijom koja je još uvijek djelomično pogrešna, ali malo više ispravnija. Stoga se socijalni psiholozi ne oslanjaju previše na zdrav razum ili nagomilanu mudrost ili intuiciju. Ako išta drugo, često su morali opravdavati svoje naučne studije pronalaženjem obrazaca koji se kose s zdravim razumom.
Vratimo se sada pitanju "Čemu “JA”?" Jedan odgovor, svakako jest
da “JA” mora steći društveno prihvaćanje. Ljudi nisu stvoreni da žive sami od sebe. Ako bi sam covjek zauvijek zivio sam na pustom ostrvu kao Robinson Krunso ne bi vise imao potrebe da ima ime,karijeru,profesiju,pazio na garderobu,gledao se kako izgleda na ogledalu,pazio sta kaže ,borio se za priznanje,itd sve bi to postalo besmisleno.
Trebaju mu drugi ljudi da ga prihvate, treba mu komparacija sa drugima kako bi mu povećala stimulans i želju da ima posao, prijatelje,dobro auto i dobar prestiž nad drugima. Učeći kako pravilno postupati i kako se prilagoditi društvenim pravilima i normama, ljudi mogu poboljšati njihove šanse za socijalno prihvaćanje.Kompromis je izbor u kojem uzimanje ili maksimiziranje jedne koristi zahtijeva žrtvovanje druge koristi.Najčešće, kompromis zahtijeva odabir između nečega što se trenutno ima koristi u odnosu na nešto što će tek imati koristi u budućnosti.Na primjer štednja izaziva sadašnje odricanje za kasnije penzionersko življenje.
Kad dođe vrijeme glasanja ljudi iz iste skupine ne mogu lako zaboraviti koji su to faktori koji ih drže na okupu u jednoj grupi. Ovo je jedan od osnovnih poslova čovjekova "JA": a zove se stjecanje prihvaćanja. Trebaš shvatiti što drugi ljudi više vole i očekuju, a onda se moras promijeniti da ispuniš ta očekivanja. Uslovi za socijalno prihvaćanje različiti su u različitim kulturama i dakako različitom vremenskm razdobljima.
Duga tradicija istraživača u sociologiji smatra da je socijalno ponašanje ljudi slično filmu u kojem različiti ljudi igraju različite uloge. Neki teoretičari analizirajuci većinu ljudskog ponašanja, nalaze dosta sličnosti sa snimanjem filma. Ljudi su glumci koji igraju podijeljenje su im uloge oca, prijatelja,kuhara, doktora, pisca, ribara. Kultura je veliki dugometražni film sa mnogo različitih uloga i svako posebno mora naći svoje mjesto u tom filmu.
ZASTO SMO TAKVI KAKVI JESMO? KULTURA ILI GENETIKA?
Zašto su ljudi takvi kakvi jesu? Zašto je ljudski um postavljen takav kakav jest? Zašto ljudi misle, žele, osjećaju i djeluju na određene načine? Većina objašnjenja ljudskog ponašanja na kraju se vraća na dva osnovna načina odgovora na ova temeljna pitanja: Prirodu i Kulturu. (engl. Nature and Nurture) Objašnjenja prirode kažu da su ljudi rođeni na određeni način; njihovi geni, hormoni, struktura mozga i drugi procesi diktiraju kako će i sta odabrati i kako djelovati. Suprotno tome, kulturna objašnjenja fokusirana su na ono što ljudi uče od svojih roditelja, od društva i vlastitih iskustava.
U životinjskom svijetu insekti uvelike zavise o instinktima za preživljavanje. Ljudske beba nasuprot tome, ne može daleko doseći idući i prema daljem razvoju naoružana samo instiktima. Instinkti nisu dovoljno da se riješe probleme s kojima se ljudi suočavaju.
Zašto je kultura važnija od instinkta u određivanju ljudskog ponašanje? Kad bi ljude kontrolisali samo instinkti , svi bi se ponašali na isti način u odnosu na razne potrebe. Kad bi sve žene bile gonjenje jedino instinktom za majčinstvom, tada bi sve one željele djecu. Sve bi voljele i čuvale svoju djecu. Zapravo u stvarnosti neke žene i ne žele imati djecu ili čak zele da napuste vlastitu. Obrnuto bez instinkta koji ne bi diktirao koju vrsta hrane treba jesti, doba godine za rađanje djece ljudska rasa bi bila prisiljena stvarati i učiti vlastite osjećaje kao i načine na koje razmišlja, osjeća ili se ponaša. Tako iz prirode odjednom ulazimo u kulturu i te se dva faktora jako isprepliću u ljudskom razvoju. Čak i za zadovoljavanje osnovnih potreba poput takvih kao oni koji uključuju reprodukciju, hranu i preživljavanje, ljudi se oslanjaju na svoju kulturu koju su stvorili. Kako nasljedstvo utječe na ponašanje? Naravno, kultura nije jedini utjecaj na ljudsko ponašanje. Genetsko nasljeđivanje igra značajnu ulogu . Svi socijalni psiholozi još nisu složni u tome koliko se odredjeno ponašanje javlja kao rezultat nasljedstva ( priroda) a koliko je proizvod stečenog odgoja (kultura). To se naziva "priroda naspram njege" (Nature against Nurture) argument.
Socijalni psiholozi promatraju jako pažljivo odnos pojedinca prema pripadajućoj mu društvenoj skupini. Naprimjer nije uvijek neko religiozan samo zato što ide u crkvu; na to ga može poticati želja da se prilagodi sredini ili da je impresionira kao i želja da u crkvi upozna ljude koji bi mu eventualno mogli koristiti. Onaj ko na svoj prozor zalijepi plakat
Glasajte za "OVU partiju " možda to ne radi zato što se slaže s njihovom politikom, nego zato što se boji da bi otkrivanjem svoje simpatije prema "DRUGOJ partiji" mogao doživjeti određene neugodnosti.Koliko ima pripadnika homoseksualaca ili lezbejki koji javno takve pojave optužuju a privatno ne. Razlog je jednostavan strah od izbacivanja ili odbacivanja od grupe.
Čovjek koji nije nimalo neprijateljski raspoložen može sudjelovati u opštoj raciji protiv bespomoćnih ljudi iz straha da ga neko ne bi prijavio da se ne slaze sa ostalima.Da li su svi pripadnici Gestapo policije baš bili onakvi kakvi su bili? Mora da su poneki bojali sta ce reći njihova sredina ako svoje stavove i mišljenje nisu uskladilu sa vladajućim mišljenjem okruzenja oko sebe?
Stoga je vlastiti interes glavno borilište između prirode i kulture. Čovjek je po primarnom nagonu jako sebican, znači tako je regulisan prirodom. Jedna radikalnija strana takvih naučnika i filozofa smatra da je mržnja a ne ljubav prirodno stanje ljudske emocije. Pročitajte djela njemačkog filozofa Artura Sopenhauera(1778-1860) ili djela američkog filozofa i antropologa Erica Hoffera(1902-1983) koji su o tome dosta polemizirali. Međutim postoji kočnica takvom ponašanju a to je kultura sredine. To dvoje je vječito u suprotnosti.
Banalan primjer je kad sjedite udobno u gradskom autobusu ali nalazi žena sa djetetom. Većina ljudi se ustaje da ustupi mjesto. Čovjek da je sam poštujući svoje prirodne i tjelesne zahtjevne potrebe ne bi se nikad odlučio da sam ustane ali je kulturna adaptacija ta koja ga kontroliše.To se jos zove socijalni pritisak.
Jesu li ljudi rođeni s prirodnom tendencijom da budu agresivni ili je agresija nešto što pokupe gledajući nasilne filmove, igrajući se oružjem i kopirajući tuđe postupke? Je li mentalna bolest rezultat načina na koji su se roditelji odnosili prema djetetu ili je to nešto u njegovim genima? Šta reći za junaštvo,brigu za druge? "Sta reći kada ljudi riskiraju vlastite živote da bi zaštitili ili spasili druge? Da li je junaštvo i hrabrost pojedinca poljedica prirodne genetike ili stečenih iskustava počev od odgoja pa sve do raznih uticaja tj kulturnih stereotipa? Da li majka Tereza predstavlja kulturu albanskog sela gdje je rođena ili genetiku dobijenu od njenih roditelja?
U psihologiji postoji “princip iskrivljenog ogledala”Može li ogledalo dati iskrivljenu sliku? Da, može . Jer ogledalo koje koristimo
dolazi iz naše mašte i može biti iskrivljeno. Takvo ogledalo možda ne odražava tačno mišljenje nas o drugima. Recimo da neko smatra da ga učitelj mrzi ili kolege sa posla ga ne podnose.Učitelj ili poslovođa u tom primjeru u stvarnosti uopste nije takav.
Nažalost, postupak iskrivljenog ogledala djeluje čak i ako se varamo. Ako pogrešno vjerujemo da nas učitelj ne voli posljedice po nas su jednako stvarne kao da i jesu istinite.
Koristeći studije jednojajčanih blizanaca istraživači su utvrdili otprilike da polovinu naših osobina ličnosti određuje genetski sastav a drugu polovica zatečena kultura okoline gdje se krećemo.
Opet ono staro pravilo: Priroda kaze jedno a kultura ili okolina kaže drugo.Koga se sluša više? Teško je to zaključiti , naime takve rasprave se vode već decenijama u naučnim krugovima. Možemo li pomoću ovoga saznanja profilirati mentalitete bosanskih naroda koji dijele teritoriju BiH? Možda možemo ali jako proizvoljno i netačno ? Ko može da zaključi da priroda kontroliše vise Bosnjake a kultura više Hrvate. Ko ce reći i dokazati da se Hrvati češće ustaju iz gornjeg primjera sa sjedišta autobusa davajući prednost ženi sa malim djetetom? Možda bi neka precizna sociološka promatranja ili istraživanja pokazala da je odnos učešća prirode i uticaja okoline u raznim oblastima života drugačiji kad idemo od jedne do druge skupine. To jeste zasigurno. Politička i socioloska okruženje nisu bas slicni kao jaje jajetu u svim sredinama bilo da govorimo o Mostaru, Sarajevu ili Banja Luci. Evo samo jedan primjer. Gej parade su moguće u Sarajevu ali nemoguće u Banja Luci barem za sada.
Željko Škorić
London 2021
.jpg)
.jpg)
Nema komentara:
Objavi komentar