5 Sociologija - Neki pogledi na Bosnu 5

 

                                MOTO ZA BUDUĆNOST - ZAOBIĆI NEPOZNATO

Pratio sam bosansku političku scenu onako sa distance svih ovih vremena, tačnije već vise od dvije decenije. Najviše sam to promatrao sa sociološkog psihološkog aspekta a manje sa političkog . Bila mi je namjera da napravim sociološki profil glasača koje izlaze na izbore. Ne toliko o partijama ili njihovim liderima. 

Same partije i lideri sa njima odraduju svoj posao a to je da se dobiju izbori i posljedično dode do vlasti. Ništa niti novo niti posebno. 

Mene su uvijek čudili glasači koje iste ljude sa istim idejama već decenijama biraju na vodeća mjesta bez značajnijeg pomaka u ekonomiji,zivotnom standardu, kupovnoj moći približavanju evropskim tokovima, nejasnoj sudbini mladih ili nekim novim suštinskim promjenama. Mora da ima razlog za to koji je daleko veći nego onaj sto politička kampanja i mediji mogu da urade. Šta je to? Tražio sam odgovore na sve strane i tako me to odvelo do proučavanja radova uvaženog holandskog profersora socijalne psihologije Geerta Hoefstede. 

Njegova istraživanja dali su dovoljno zaključaka na moju gore izrečenu dilemu. Geert Hoestede je radio na utvrđivanju kultoroloških razlika između raznih regiona svijeta.U svoje istraživanje je stavio učesnike iz preko 70 zemalja pažljivo birajuci kultorološki različite sredine. Promatrao je narode koje na primjer bez odobrenja vjerske lokalne figure ne mogu otići na terapiju kod psihologa u bolnicu (sredine u Turskoj kojima hodža mora dati saglasnost prvo) pa sve do Indije i dobrog dijela Afrike gdje nema braka ako se porodice ne usaglase i tako dalje do Kanade i Amerike gdje su individualne slobode velike i slabo vezane za tradiciju i otvorene za nove izazove.

Hoefstede je sve zemlje svrstao u kriterije koje je raznim naučnim metodama utvrdio. Definisao je kako izgleda kultorološki model odredenog okruženja. Sve je to obuhvatio u dole navedene kriterije koje su :

1. Udaljenost moći
2. Individualizam ili Kolektivizam 
3. Muževnost ili Ženstvenost
4. Izbjegavanje neizvjesnosti 

Daću ovde malo više pojašnjenja tih kriterija.

1.Udaljenost ili blizina u hijerarhiji moći

U ovoj se dimenziji nejednakost i snaga promatraju sa stajališta odnosa između niže plasiranog na hijerarhiji moći i onoga višeg po hijerarhiji, recimo majke i ćerke, učitelja i đaka, gazde i zaposlenog, policajca i gradjanina, političara i onih koji ga biraju, vjernika i religijskog autoriteta, itd)

Da li neko smije prijaviti stariju osobu u familiji za zlostavljanje? Koju vlast i uticaj imaju religiozne vođe ? Kako se odnose delegati u skupštini ? Da li zaposleni smije išta reći i protiv šefa a da se ne boji da će izgubiti posao? Da li učenici u školi mogu zamijeniti profesora koji ne radi dobro svoj posao? Normalno da je to različito od društva do društva . Sve zavisi kako je grupa odnosno društvena skupina uređena ili još jednstavnije kako je tekla borba za vlast i kakav je njen unutrašnji odnos. Posmatrajuci ovaj kriteriji u Bosni možemo naći i mnoštvo primjera iz prakse a koje se tiču sva tri naroda. Viši autoriteti su u principu na velikoj distanci kad je u pitanju udaljeniost moći počevši od odnosa u familiji, sve do crkve pa sve do politike. Vođe , šefovi i vlasnici firmi ili direktori javnih sektora znaju da su skoro nedodirljivi i svi oni koji su ispod njih znaju to isto itekako dobro. Uspostavljen je jedan skoro vazalski odnos podređenih koji spada u način zivota i koja ni jedna promjena vlasti ili partije ne može promijeniti. U Banja Luci ne smiju se pojaviti Gej parade ne više voljom i željom sutrašnjih mladih političara nego visokim i neprikosnovim autoritetom Srpske crkve koja ne želi ne mijenja stoljetna uvjerenja. Na ruku im svakako idu i odgojninsistem u familiji ili okruženju. U još kontrolisanijim društvima otac bira kćerki muža a ona ne smije da se protivi jer je to volja njegova oca koji preko udaje sređuje dobre odnose sa porodicom mladoženje. 

Suprotno, u društvima s malim razmakom moći pojedinci teže ravnomjernoj raspodjeli i manjoj snagi autoriteta.

Ako je index velik to ukazuje na to da kultura prihvaća i opravdava veliku pokornost u hijerarhijskom lancu i pokazuju visoko poštivanje autoriteta.

Suprotno tome Indeks udaljenosti isto može ukazivati na to da drugačije kulture potiču ravnije organizacijske strukture koje imaju decentraliziranu odgovornost za donošenje odluka, participativni stil upravljanja i stavljaju naglasak na ravnomjerniji raspodjelu moći.

Takva okruženja imaju slabo izraženu snagu autoriteta pa se takva hijerarhija odnosa formira na sasvim drugi način. 

2. Individualizam protiv kolektivizma

Dimenzija individualizma nasuprot kolektivizma razmatra stepen integrisanosti društava u skupine i pojedinačno uočene obveze i ovisnosti od skupine.

Individualizam ukazuje na to da se veći značaj pridaje postizanju licnih ciljeva. Slika o sebi u ovoj kategoriji definirana je kao "JA."

Kolektivizam ukazuje na to da se veći značaj pridaje ciljevima i dobrobiti grupe. Slika o sebi u ovoj kategoriji definirana je kao "MI".

Nema sumnje da u svim bosanskih društvenim skupinama preovladava kolektivizam o kojemu će kasnije biti vise detalja. 

3. “Muževnost” ili “ženstvenost”

Dimenzija muškosti naspram ženstvenosti naziva se i "teška nasuprot nježne" i uzima u obzir sklonost društva prema postignućima, stav prema ravnopravnosti žena sa muškarcima , ponašanju itd.

Muškost dolazi sa sljedećim karakteristikama: različite spolne uloge, asertivna i koncentrisana na materijalna postignuća i izgradnju bogatstva.

Ženstvenost dolazi sa sljedećim karakteristikama: fluidne rodne uloge, skromnosti, njegujuće i zabrinute za kvalitetu života, odsustvo jače konkurencije, povećanje saradnje,veca tolerancija 

4. Izbjegavanje neizvjesnosti

Hofstedeov koncept dimenzije izbjegavanja neizvjesnosti odnosi se na nivo tolerancije ili ugodnosti zemlje ili kulture zbog dvosmislenosti, neizvjesnosti šta nam budućnost nosi. U središtu ove ideje su kulturne percepcije o budućnost . Treba li pokušati upravljati budućim događajima ili bi se ti dogadaji trebali odvijati bez pokušaja intervencije? Ovaj kriterij ako se dobro izučio moze pokazati kojom sporoscu ilu brzinom se dešavaju promjene u društvu. Time ne mislim na tehnološke ili ekonomske i slicne druge promjene udrustvu.

Tradicijalno zemlje sa velikom udaljenosti hijerarhije moći mogu imati velik index zaobilaženja neodredenost u buducnosti. Misljena sam da bosansko kulturolosko okruzenje teži sto većem definiranju buducnosti i odrzava otpornost na promjene.

Po logickoj definiciji svako novo podrazumjeva odredeni rizik, počev od toga kako ce se ponašati u budućnosti i kako će se sve to završiti i sa kakvim posljedicama? Šta ako se te posljedice ne mogu kasnije kontrolisati? Koji je rizik ulaziti u nesto nepiznato? 

Kulture koje postižu visoku ocjenu na NBI (Nepredvidivost - Budućnosti Index) koji se na engleskom jeziku zove UAI (Uncertainty Avoidance Index). Što god je taj index veći to znači da težnja ka sigurnosti, stabilnosti i isključivanja iznenadenja postaje dominantna u kolektivnoj svijesti takvih sredina.

Ukratko kulture s visokom vrijednošću toga indeksa izbjegavanja nesigurnosti manje su zadovoljne nesigurnošću i pokušavaju kroz pravila, propise, zakone, kontrole i norme ponašanja smanjiti ili upravljati nesigurnošću i dvosmislenošću. Vrijedno je napomenuti da visoke UAI kulture pokušavaju upravljati nestrukturiranim, dvosmislenim situacijama ne samo formalnim, eksplicitnim pravilima i zakonima, već i neformalnim, implicitnim pravilima. Bosanske grupacije naroda uvažavajući okruženje u kojima zive u zadnjih 25 godina barem sudeći prema zadnjih šest-sedam izbornih ciklusa ne vole promjene i mijenjanja postojeceg.Ne bi to mijenjali za nedefiniranu budućnost .

Suprotno tome, kulture izbjegavanja niske nesigurnosti vise su opuštene i manje regulativne. Te se kulture ne oslanjaju toliko na mehanizme ublažavanja nesigurnosti usmjerene na pravila, obično su tolerantnije na preuzimanje rizika i otvorenije su za promjene.

Društva koja žele sebe da urede bez puno iznenađenja ne mjenjaju svoje formalne (zakone) a niti neformalne (naprimjer odnos prema tradiciji i vjeri) prenose takva stremljenja na mladu generaciju

U takvim krutim sredinama je index NBI (gore objašnjen) na jako visokom nivou. Normalno sa se takva krutost duboko ustaljenja u kolektivnoj svijesti i lokalnoj kulturi i prenosi se svim sferama zivota i samo govori da takvi ljudi ne vole promjene i vole sve sto je otprije propisano.

Mlada pokoljena se uče da nastave običaje starijih tako da nije čudno sto i mlada generacija danasjih dan relativno čvrsto stoji na istim principima kao ona posle 1992. Nema vidljivih promjena u političkoj kulturi glasanja ili jačom artikulacijom upravljanju vlastitom budućnosti . 

Promjena načina zivota se doživljava kao stresan događaj. Izbjegavanja velike nesigurnosti prihvatljivo je za većinu takvih naroda. Jednospolni brakovi, Gej parada, homoseksualizam, transgender (zensko u muskom tijelu), sekularnost itd u takvim striktno odredenim drustvima nemaju podršku .Takve promjene se dozivljavaju kao udar na kultorološke vrijednosti i vec potvrđenu skladnost, postojeću harmoniju i tradiciju.

Nema sumnje da takvo mišljenje vlada na bosanskim prostorima. U današnjoj Bosni nema uspjeha ni jedna politička stranke ako nema podršku religijskih vođstva . Religija samo po definiciji kako sam izložio gore ne trpi neodređenost i neizvjesnost jer sve je definirano vjekovima prije.Takve sredine na obrazovnim i porodicnom okruženjima zele prenijeti na djecu utiske da je ostali dio svijeta užurban, obezglavljen, bez postovanja sa starije. Njihovi učitelji ili starješine imaju sve odgovore i poučavaju ih na prigodan način kako da krenu u buducnost.Iran ili Saudijska Arabija naprimjer spadaju u tu grupaciju. 

Standardno se od djece u takvim zemljama očekuju da bez argumenata slijede i veličaju tradicionalne vrijednosti. Na primjer stav katoličke i ortodoksne crkve o abortosu i istospolnim brakovima nije se pomakao desetljecima niti ima namjeru barem u bliskoj budućnosti. 

Građani u visokim UAI kulturama obično su politički slabo angažirani, više ritualizirane i poprilicno religiozne. Katolička, Islamska ili Židovska kulture obično visoko kotiraju na UAI listi. Takve kulture izbjegavanjem promjena svakakvih vrsta čine život rutinskim sa relativno jasnom definicijom budućnosti . Nećemo biti daleko od istine ako tvrdimo da su sve tri grupacije naroda u Bosni o Hercegovini blizu takvih shvatanja. Monolitnost i zbijanje redova u odbrani tradicije i identiteta svakako još više pogoduju gore izrečenoj tvrdnji. 

Željko Škorić 

Makarska 2020