Zemlje Sjeverne Amerike - Istočna obala 3
Texas je savezna država u južnom dijelu SAD. Po površini i broju stanovnika druga država u SAD-u. Sastoji se od obalne nizine Meksičkoga zaljeva na jugu i jugoistoku, koja prema sjeveru postupno prelazi u ravnjak Edwards, a prema zapadu u 1200 m visok ravnjak Llano Estacado. Na krajnjem su zapadu ogranci Stjenjaka (Rocky Mountains) s najvišim vrhom Guadalupe (2667 m). Klima je u južnom i jugoistočnom dijelu suptropska, na zapadu i sjeverozapadu kontinentalna. Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Texasa prije 37 000 godina. Prvi Europljani na tlu Texasa bili su Španjolci, koji su plovili duž njegovih obala. Ploveći 1520. uz obale Meksičkoga zaljeva, Alonso Álvarez de Pineda napravio je prvu kartu toga područja. Doživjevši brodolom kraj otoka Galveston, Á. N. Cabeza de Vaca istražio je (1528–34) dio južnog i jugozapadnog Texasa. Tragajući za zlatom legendarnih indijanskih gradova Cibole, ta je ekspedicija stigla 1536. u današnji Ciudad de México. Iz Meksika je s istim ciljem 1540. bila upućena i ekspedicija pod vodstvom Francisca Vázqueza de Coronada. Prošavši kroz Llano Estacado, ekspedicija je 1541–42. prokrstarila cijeli sjeverozapadni Texas i vratila se u Meksiko ne našavši zlato.
Kada se 1821. Meksiko proglasio neovisnim, Texas je ušao u sastav nove države. Iste je god. pod vodstvom Stephena Austina započela ubrzana kolonizacija nekoliko stotina angloameričkih obitelji iz SAD-a, što je tijekom vremena dovelo do stvaranja napetosti s meksičkim vlastima jer su mnogi kolonisti vidjeli budućnost Texasa samo u tješnjoj povezanosti sa SAD-om. Nakon legendarne opsade Alamoa kraj San Antonija (tvrđava je pala 6. ožujka, pošto je izginula sva posada) i poraza kraj Coleto Creeka 27. ožujka (nakon kojega su Meksikanci strijeljali oko 300 Teksašana), uslijedio je preokret u ratu. Odlučna pobjeda nad vojskom meksičkoga generala i diktatora A. L. de Santa Anne bila je izvojevana 21. IV. 1836. na rijeci San Jacinto. S. Houston postao je prvi predsjednik Republike Texas. Meksiko je i dalje polagao pravo na Texas, koji je nastojao na priključenju SAD-u. Kako je Texas većinom bio naseljen robovlasničkim plantažerima s američkoga Juga, sjeverne abolicionističke države protivile su se priključenju, smatrajući da bi to poremetilo ravnotežu u odnosima između Sjevera i Juga. Konačno je Kongres 1845. anektirao Texas, koji je postao 28. država Unije. To je dovelo do rata s Meksikom. Pretrpjevši niz poraza u ratu 1846–48., Meksiko se mirovnim ugovorom u Guadalupe Hidalgu (1848) odrekao svih svojih pretenzija na teksaški teritorij i za 15 mil. dolara prepustio SAD-u preostale svoje posjede na zapadu kontinenta. Priključenjem Texasa SAD-u još se više raspirio spor između južnih i sjevernih država. U Američkom građanskom ratu (1861–65) Texas je, unatoč protivljenju svojega guvernera S. Houstona, sudjelovao kao član Konfederativnih Američkih Država (Konfederacija). Nakon poraza, bio je 1865–69. pod vojnom upravom federalnih snaga. U Uniju je ponovno bio primljen 1870. Nakon razdoblja obnove (1870–76) prihvaćen je današnji ustav države.
Prve godine nakon građanskog rata obilježili su i novi sukobi s indijanskim plemenima, koja su bila ogorčena time što su bijelci stalno sužavali njihov teritorij. Tijekom 1870-ih njihov je otpor bio slomljen, a oni prebačeni u rezervate.
------------------------------------------
Arkansas savezna država u južnome dijelu SAD-a, zapadno od donjeg toka MississippijA. Na sjeverozapadu obuhvaća ravnjak Ozark (mnogobrojna jezera), a na zapadu pobrđe Ouachita; ostali dijelovi pretežno su nizina rijeke Mississippi. Klima je vruća i vlažna; prosječna siječanjska temperatura 6 °C, srpanjska 28 °C; godišnja količina oborina 1250 mm. Veliko značenje za gospodarstvo ima uzgoj pamuka, kukuruza, riže i soje te stočarstvo (goveda, svinje) i peradarstvo.
Otkrio ga 1541. Španjolac H. de Soto; 1673. onamo su prodrli Francuzi J. Marquette i fcfcdwwswswdsdSAD su kupile Arkansas od Francuza. Od 1805. pripadao je Teritoriju Louisiani, od 1812. Teritoriju Missouriju. Nakon 1819. zajedno s današnjom Oklahomom tvori teritorij Arkansas, a 1836. postaje savezna država. U građanskom ratu 1861. pristupa Konfederaciji Američkih Država. Najvažnije bitke između Sjevera i Juga vodile su se upravo u Arkansasu, 1862. kod Pea Ridgea .1868. ponovno je vraćen u sastav SAD-a. U doba rekonstrukcije (od 1874) pod vlašću je republikanaca sa Sjevera. God. 1957. u Arkansasu su izbile rasne napetosti zbog pokušaja rasista u Little Rocku da spriječe provedbu odluke Vrhovnog suda o ukinuću rasne segregacije .
U Teksasu smo došli sa jednim povodom . To su Buba I Rade Djenic. RAde I ja se znamo kako smo zajedno uz pivu probesjedili evo vec 53 godine od prvog razreda osnovne skole. To je veliko bogastvo znati sve ove godine tako nekoga. Oni su bili divni domacini I hvala im I na ovom mjestu za divnu organizaciju I sve ono sto smo uz pomoc njih uspjeli vidjeti I dozivjeti. Odveli sun as u pravi auteticni kauboski grad muzej gdje je skoro sve isto ostalo osim automobile na ulicama tu smo prisustovali pravoj predstavi kako se odvijao zivot u ta vremena divljeg zapada. Tu smo otisli u par antikvarnica sa stavrima originalnim iz tih vremena I na kraju sun as odveli na rucak u pravu pravcatu kaubojsku farmu ( sesoski turizam kako bi se prevelo) . NI to nije bilo dosta pa sun as onda poveli na jedno mjesto da vidimo prave bizone na jednojn livadi nazalost nismo vidjeli ni jednog indijanca. Navece smo otisli do kasno u noc u kaubojski bar THIRSTY HORSE gdje su Jasna I Buba izvodile raznorazne plesne vragolije. Vratili smo se skoro pred ujutro iz tog pleas sa pravom kaubojskom muzikom. Bas zahvaljujuci njima smo uspjeli da otkrijemo I dobijemo pravu slikyu Teksasa kojega se svi sjecamo iz djecijih vremena citanja I gkledanja kauboskih filoma o Dejvi Kroketu, Teksu Vileru, Bili Kidu i najvise iz filmova po John Wayen-u. a kada su na nas odveli na pravi pravcati kauboski rodeo ..ee tad veselju nigdje kraja nije bilo. Hvala Texas i Djenici .
Nema komentara:
Objavi komentar