Živeći tolike godine u ogromnog gradu nismo ni pretpostavljali da ce odlazaku USA i New York imati bas toliki utisak. New york je ipak izazov. Vrijeme je bilo prekrasno i obisli smo ga uzduz i poprijeko, sa jutarnjim setnjama kroz Central Park i sve kroz Manhattan i Broadway i preko Brooklyn mosta i nazad u New Yersey i nazad preko Manhattan mosta malo u Brooklyn i Bronx. Bilo je ugodno pricati sa ljudima koje smo sreli ikoji su bili susretljivi da udu u neke diskusije sa nama. Biti u New Yorku je kao da ste u centru svijeta.
Prije dva dana smo se vratili sa prekrasne turneje po Sjevernoj Americi. Sam projekat je krenuo jos u Decemnbru kada smo odlucili da 17 punih dana u Aprilu ove godine provedeno u Americi.
Bio je top do sada najveci priojekat u kojem smo presli oko 7000 kilometara za samo 16 dana obilazeci juzno – istiocni dio ove zemlje. To je sve bilo a ne samo odmor. Mi to zovemo studijsko putovanje. Trebalo je voziti do kasno u noc, ustajati ujutro oko pet I krecati prije zore . sve je to trebalo dobro planirati sinhronizirati I ustimati sa voznjom i organizaciji niocenja po hotelima I na kraju posjetom nasim prijateljima u Teksasu.
Obisli smo tako Floriodu, Alabamu, Louisiana, Texas, Oklahioma, Arkansas, Tenneessi, Mississippi, Georgia, South Carolina I opet nazad do Floride.
U Floridi smo uzeli rent a car koji se pokazao super I vrlo efikasnom idejiom za ovakav ogroman obilazak.
U Amriku smo otisli da bismo oproucavali I sa svima sa kojima smo mogli pricamo o istoriji I nacinu zivita u Americi kao I neka aktualna pitanja koja se trunutno bitni u Americi.
Po meni najznacajnije pitanje je bio dio istorije Amerike od 1815 do 1865 kada se tu svasta desavalao kao naseljavanje , borba protiv domacih starosjedilaca - indijanskih plemena, zatim dugogodisnji rat sa Meksiokom , zatim protjeravanje indijanaca na sjever I nemoguce istrijski interesantan gradanski rat amerike od 1861 -1865.
Bili smo u indijanskom rezervatu Seminole plemena na floridi koje su zajedno sa Sikuksima, Cerkoma I Navajo indijancima Federalna vrasta protjerala u rezervate u Oklahomu.
Bili smo u skoro svim državama Amerike koje su se okupile u borbi protiv sjevera I koji su proglasili građanski rat i osnivanje Confederacije južnih dijelova Amerike. U Južnoj Karolini i Alabami smo sreli mnogo sugovornika i dosta dokaza da Amerika još nije preko toga presla i da je to uvijek sukob koji lagano tinja . Bili smo u Memphisu gdje je ubijen Martin Luter King I tu smo sa lokalcima iz prve ruke saznali šta Amerikanci misle o tim vremenima, vrijeme robova, borbe za građanska prava i vjecitih rasnih i drugih sukoba. Sa ljudima iz Seminola plemena smo pričali i saznali mnogo više o protjerivanju Indjanaca ( trial of tears ) 1820. I kako se to danas odražava na američko društvo.
Bili smo u najvećem svjetskom centru Jazz muzike na čuvenom festivalu jazza u New Orleans gdje je nastao jazz. Bili na raznim koncertima rock and rolla u gradu koji je izmislio rock and roll u Memphisu, posjetili smo mjesto gdje je živio Elvis Presley u Graceland i obišli još jedan svjetski centar ovoga puta to je bio centar country muzike u gradu Nashville.
Posle divnih plaza Floride, u prekrasnom New Orlenasu, kaubojskom Teksasu, močvarama Luizijane, prostranstvima Alabame, šarmantne Georgije, čuvenog Mississippija , živog Tennessee , bogate istorije i evropskog šarma Južne Karoline postali smo bogatiji za jedno veliko iskustvo, upoznali mnogo više istoriju Sjeverne Amerike, način života i sve ono što Ameriku čini izuzetnom u svijetu. Već sada imamo plan da se uradi isti projekat ali ovoga puta od zapadne obale Amerike.
Za mjesec dana smo prešli preko 8 ,000 km obilazeći devet američkih država .Došli smo u San Francisco i onda smo krenuli na put koji je bio ogroman ali jako dobro planiran. Prvobitno smo planirali otići do South Dakota i Rush Mountains ali se zbog iznenadnog snijega koji za sjeverni centralni dio Amerike nije ništa novo da pada u Aprilu. Ovo je već početak Rocky Mountains image je moguće. Kad smo došli do Colorado i Utah došlo je do promjene plana i silazili smo dole za New Mexico.Sve u svemu nezaboravna avantura. Nismo bili uopšte iscrpljeni nego naprotiv puni adrenalina i uzbuđenja.
Negdje na putu iz Colorada za New Mexico. Zatim smo išli za Grand canyon i dalje prema Arizoni i California.
Texas je savezna država u južnom dijelu SAD. Po površini i broju stanovnika druga država u SAD-u. Sastoji se od obalne nizine Meksičkoga zaljeva na jugu i jugoistoku, koja prema sjeveru postupno prelazi u ravnjak Edwards, a prema zapadu u 1200 m visok ravnjak Llano Estacado. Na krajnjem su zapadu ogranci Stjenjaka (Rocky Mountains) s najvišim vrhom Guadalupe (2667 m). Klima je u južnom i jugoistočnom dijelu suptropska, na zapadu i sjeverozapadu kontinentalna. Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Texasa prije 37 000 godina. Prvi Europljani na tlu Texasa bili su Španjolci, koji su plovili duž njegovih obala. Ploveći 1520. uz obale Meksičkoga zaljeva, Alonso Álvarez de Pineda napravio je prvu kartu toga područja. Doživjevši brodolom kraj otoka Galveston, Á. N. Cabeza de Vaca istražio je (1528–34) dio južnog i jugozapadnog Texasa. Tragajući za zlatom legendarnih indijanskih gradova Cibole, ta je ekspedicija stigla 1536. u današnji Ciudad de México. Iz Meksika je s istim ciljem 1540. bila upućena i ekspedicija pod vodstvom Francisca Vázqueza de Coronada. Prošavši kroz Llano Estacado, ekspedicija je 1541–42. prokrstarila cijeli sjeverozapadni Texas i vratila se u Meksiko ne našavši zlato.
Kada se 1821. Meksiko proglasio neovisnim, Texas je ušao u sastav nove države. Iste je god. pod vodstvom Stephena Austina započela ubrzana kolonizacija nekoliko stotina angloameričkih obitelji iz SAD-a, što je tijekom vremena dovelo do stvaranja napetosti s meksičkim vlastima jer su mnogi kolonisti vidjeli budućnost Texasa samo u tješnjoj povezanosti sa SAD-om. Nakon legendarne opsade Alamoa kraj San Antonija (tvrđava je pala 6. ožujka, pošto je izginula sva posada) i poraza kraj Coleto Creeka 27. ožujka (nakon kojega su Meksikanci strijeljali oko 300 Teksašana), uslijedio je preokret u ratu. Odlučna pobjeda nad vojskom meksičkoga generala i diktatora A. L. de Santa Anne bila je izvojevana 21. IV. 1836. na rijeci San Jacinto. S. Houston postao je prvi predsjednik Republike Texas. Meksiko je i dalje polagao pravo na Texas, koji je nastojao na priključenju SAD-u. Kako je Texas većinom bio naseljen robovlasničkim plantažerima s američkoga Juga, sjeverne abolicionističke države protivile su se priključenju, smatrajući da bi to poremetilo ravnotežu u odnosima između Sjevera i Juga. Konačno je Kongres 1845. anektirao Texas, koji je postao 28. država Unije. To je dovelo do rata s Meksikom. Pretrpjevši niz poraza u ratu 1846–48., Meksiko se mirovnim ugovorom u Guadalupe Hidalgu (1848) odrekao svih svojih pretenzija na teksaški teritorij i za 15 mil. dolara prepustio SAD-u preostale svoje posjede na zapadu kontinenta. Priključenjem Texasa SAD-u još se više raspirio spor između južnih i sjevernih država. U Američkom građanskom ratu (1861–65) Texas je, unatoč protivljenju svojega guvernera S. Houstona, sudjelovao kao član Konfederativnih Američkih Država (Konfederacija). Nakon poraza, bio je 1865–69. pod vojnom upravom federalnih snaga. U Uniju je ponovno bio primljen 1870. Nakon razdoblja obnove (1870–76) prihvaćen je današnji ustav države.
Prve godine nakon građanskog rata obilježili su i novi sukobi s indijanskim plemenima, koja su bila ogorčena time što su bijelci stalno sužavali njihov teritorij. Tijekom 1870-ih njihov je otpor bio slomljen, a oni prebačeni u rezervate.
------------------------------------------
Arkansas savezna država u južnome dijelu SAD-a, zapadno od donjeg toka MississippijA. Na sjeverozapadu obuhvaća ravnjak Ozark (mnogobrojna jezera), a na zapadu pobrđe Ouachita; ostali dijelovi pretežno su nizina rijeke Mississippi. Klima je vruća i vlažna; prosječna siječanjska temperatura 6 °C, srpanjska 28 °C; godišnja količina oborina 1250 mm. Veliko značenje za gospodarstvo ima uzgoj pamuka, kukuruza, riže i soje te stočarstvo (goveda, svinje) i peradarstvo.
Otkrio ga 1541. Španjolac H. de Soto; 1673. onamo su prodrli Francuzi J. Marquette i fcfcdwwswswdsdSAD su kupile Arkansas od Francuza. Od 1805. pripadao je Teritoriju Louisiani, od 1812. Teritoriju Missouriju. Nakon 1819. zajedno s današnjom Oklahomom tvori teritorij Arkansas, a 1836. postaje savezna država. U građanskom ratu 1861. pristupa Konfederaciji Američkih Država. Najvažnije bitke između Sjevera i Juga vodile su se upravo u Arkansasu, 1862. kod Pea Ridgea .1868. ponovno je vraćen u sastav SAD-a. U doba rekonstrukcije (od 1874) pod vlašću je republikanaca sa Sjevera. God. 1957. u Arkansasu su izbile rasne napetosti zbog pokušaja rasista u Little Rocku da spriječe provedbu odluke Vrhovnog suda o ukinuću rasne segregacije .
U Teksasu smo došli sa jednim povodom . To su Buba I Rade Djenic. RAde I ja se znamo kako smo zajedno uz pivu probesjedili evo vec 53 godine od prvog razreda osnovne skole. To je veliko bogastvo znati sve ove godine tako nekoga. Oni su bili divni domacini I hvala im I na ovom mjestu za divnu organizaciju I sve ono sto smo uz pomoc njih uspjeli vidjeti I dozivjeti. Odveli sun as u pravi auteticni kauboski grad muzej gdje je skoro sve isto ostalo osim automobile na ulicama tu smo prisustovali pravoj predstavi kako se odvijao zivot u ta vremena divljeg zapada. Tu smo otisli u par antikvarnica sa stavrima originalnim iz tih vremena I na kraju sun as odveli na rucak u pravu pravcatu kaubojsku farmu ( sesoski turizam kako bi se prevelo) . NI to nije bilo dosta pa sun as onda poveli na jedno mjesto da vidimo prave bizone na jednojn livadi nazalost nismo vidjeli ni jednog indijanca. Navece smo otisli do kasno u noc u kaubojski bar THIRSTY HORSE gdje su Jasna I Buba izvodile raznorazne plesne vragolije. Vratili smo se skoro pred ujutro iz tog pleas sa pravom kaubojskom muzikom. Bas zahvaljujuci njima smo uspjeli da otkrijemo I dobijemo pravu slikyu Teksasa kojega se svi sjecamo iz djecijih vremena citanja I gkledanja kauboskih filoma o Dejvi Kroketu, Teksu Vileru, Bili Kidu i najvise iz filmova po John Wayen-u. a kada su na nas odveli na pravi pravcati kauboski rodeo ..ee tad veselju nigdje kraja nije bilo. Hvala Texas i Djenici .
Napustilio smo Texas i otisli premeTenneessi. Tennessee je savezna američka država u jugoistočnom dijelu SAD. Ubraja se u južne savezne države. Glavni grad države je Nashville. Naziv Tennessee potiče od pojma Tanasi, naziva jednog indijanskog naselja na rijeci Little Tennessee. Jedan od nadimaka države je Volunteer State - Zemlja dobrovoljaca. Ovaj naziv potiče iz vremena Američkog rata za nezavisnost u kojem su učestvovali brojni građani Tennesseeija. Tokom naseljavanja evropskih kolonista, većina domorodaca je protjerana prema jugu i zapadu, naročito plemena Muskogee i Yuchi. Do osnivanja savezne države Tennessee, područje je bilo u sklopu Sjeverne Caroline, poznato i kao Jugozapadna teritorija. Dugo vremena, ovo područje je važilo kao oblast u kojoj nema vladavine zakona, jer vlada Sjeverne Caroline nije mogla da uspostavi održivu zakonodavnu i sudsku vlast.
U periodu od 1785. do 1790. godine uslijedili su prvi pokušaji da se Tennessee proglasi saveznom američkom državom.
Tennessee postaje savezna američka država putem odluke Senata 1. juna 1796. godine kao 16. država. Između 1838. i 1839. godine, oko 17.000 Cherokee indijanaca koji su preostali na teritoriji Tennesseeija je protjerana na zapad Arkansasa. Ovaj čin je poznat i kao Trail of Tears (Marš suza).
Kao posljednja južna država koja se odvojila od SAD tokom američkog građanskog rata, Tennessee se 2. juna 1861. godine pripaja Konfederaciji Država Amerike. Nakon građanskog rata, donesen je novi Ustav 22. februara 1865. godine kojim je ukinuto ropstvo te je 18. juna 1866. godine ratificiran Amandman 14. Ustava SAD. Time je Tennesse postao prva država juga koja se ponovo pripojila Sjedinjenim Američkim Državama (24. jula 1866. godine).
U 20. vijeku, Tennessee je doživio snažni razvoj privrede i industrije. 1960tih i 1970tih godina, država je bila žarište pokreta za ljudska prava (Civil rights movement).
Tennessee se graniči na sjeveru s državama Kentucky i Virginia, na istoku s Sjevernom Carolinom i juga sa Georgijom, Alabamom i Mississippijem, a na zapadu sa Arkansasom i Missourijem. Kroz državu protiče i rijeka
Tennessee ima 6.038.803 od čega su 79,2% bijelci, 16,8% afroamerikanci, 3,1% srednjoameričkog i latinoameričkog porijekla, 1,3%
Tu smo posjetili hram rock and rola grad Memphis gdje smo bili u cuvenoj Baile street I neizbjezno u Graceland jedno od najposjecenijih mjesta u cijeloj USA mjesto gdje je zivio I sahranjen kralj rock and Rolla Elvis Presley. Posjetili smo cuveni Sun Studio gdje je Elvis Presly napravio prvi snimka i otisnuo se u svjetsko muzicko nebo. U tom studiju je nastao Rock and Roll po prvi put u svijetu.
Bili smo u Lorraine motel gdje je ubijen Martin Luter King voda crncackih prava amerike u 60tim godinama I posle u destleriji Jack Daniles gdje se pravi najbolji viski na svijetu. Zatim idemo u Nashwille opet novi svjetski centar samo sad country muzike Zanimljivo u Nashwille da muzika svira cijelim gradom na svakom rasskrcu uz semafore postoje i zvucnici sa pravom country muzikom. Nesto sto smo stvarno odusevljeni..Boravak u Tenesiju je bio prekrasan zatim dalje nastavljamo prema Georgia I South Carolina .
